|
Nostromo
|
 |
« Odgovor #30 poslato: 21 Септембар 2006, 08:28:55 » |
|
@Milanche da definitifno cpp, a kao sto sam ti rekao, ako njega naucis znaces 90% Jave u startu. sto se tice Delphi-ja, mislim da je on daleko bolji nego VB za Win. Ako naucis Delphi, moci ces da koristis i Kylix za Linux jer to je Delphi za Linux, s tim sto on ima i cpp razvojno okruzenje pa tako mozes da koristis ili pascal ili cpp.
|
--==LINUX RULES==--
|
|
|
|
Milanche
|
 |
« Odgovor #31 poslato: 17 Октобар 2006, 18:53:10 » |
|
E sad sam se iznervirao!!! Mesec dana tražim Reg Key za Borland Developer Studio 2006 I NE MOGU DA NADJEM!!!!!!!!!  Sacu da se ubijem!!! Skidao sam 100 dana!!! Da li da skinem Turbo Delphi??? I za Linux dal' da skinem Kylix ili Lazarus??? I za svaki slučaj da pitam da neko nema možda Reg Key??? (sry znam da ne sme da se priča o crackovima itd. al morao sam da pitam jer ću pući od nervoze!) Umalo da zaboravim, kakve su razlike izmedju BDS-a i Turbo Delphi Explorera???
|
 When I was just a little kiddie script coder I asked my mentor, what will it be Will it be python, will It be ruby Here's what he said to me. Que Sera, Sera, Whatever will be, will be The programming language f
|
|
|
memphis
Newbie
Van mreže
Poruke: 49
|
 |
« Odgovor #32 poslato: 27 Октобар 2006, 10:08:28 » |
|
Vaznije je nauciti koncepte programiranja, nego programski jezik. Za pocetak neki jednostavan skript jezik, jer nema ciklusa kompajliranja, ne trazi neki specijalan IDE, a i motivise ucenje zato sto se sa malo rada postizu rezultati.
Kasnije zagazi u OOP, patterne, pronadji knjige o refactoringu i sl. Prakticno vecina modernih skript jezika omogucavaju OOP. Java takodje, ako ni zbog cega, dosta literature je napisano sa primerima u javi, npr. Martin Fowler.
U svakom slucaju dobro je znati vise programskih jezika.
|
|
|
|
|
|
Nostromo
|
 |
« Odgovor #33 poslato: 27 Октобар 2006, 14:16:16 » |
|
Ne znam cemu sva ta ujdurma oko radnih okruzenja. Za C++ ti je dovoljan i KWrite ili Kate koji oboje imaju oznacenu sintaksu. U Win-u ti je dovoljan i notepad. Sto se tice pascala, bojli ti je Lazarus jer sa njme mozes da radis i komercijalni softver.
U sustini ti si zagriz'o malo prevelik komad, nauci prvo da programiras u nekom od ova dva jezika i kad to savladas onda nadji sebi odgovarajuce okruzenje.
|
--==LINUX RULES==--
|
|
|
|
civan
|
 |
« Odgovor #34 poslato: 27 Октобар 2006, 16:21:45 » |
|
U Win-u ti je dovoljan i notepad.
Slazem se da je za razvoj dosta i tekst editor, ali u tu kategoriju nikad ne bih stavio notepad. Voleo bih da upoznam nekog ko je ikad napravio neki veci projekat u notepadu (naravno i da vidim taj projekat). Nisam siguran ni da bih smatrao ni da su kate, kdedit ili kwrite dovoljno dobri, ali oni bar mogu da se iskoriste ako nema vim-a (ili emacs-a) instaliranog na masini (sto se ne desava na svu srecu  )
|
|
|
|
|
|
Milanche
|
 |
« Odgovor #35 poslato: 27 Октобар 2006, 19:06:20 » |
|
E pa za Dlphi baš i ne može text editor jer on ne može da me ispravi kad napišem neku sintaksu pogrešno... C++ je popularniji pa te zato svaki editor ispravlja, a ne bih rekao da je C++ lakši od Delphija...
P.S. Sorry sto nisam postovao al već sam našao crack pa ako nekome treba nek se javi...
|
 When I was just a little kiddie script coder I asked my mentor, what will it be Will it be python, will It be ruby Here's what he said to me. Que Sera, Sera, Whatever will be, will be The programming language f
|
|
|
|
Nostromo
|
 |
« Odgovor #36 poslato: 27 Октобар 2006, 19:28:01 » |
|
Slazem se da je za razvoj dosta i tekst editor, ali u tu kategoriju nikad ne bih stavio notepad. Voleo bih da upoznam nekog ko je ikad napravio neki veci projekat u notepadu (naravno i da vidim taj projekat). Nisam siguran ni da bih smatrao ni da su kate, kdedit ili kwrite dovoljno dobri, ali oni bar mogu da se iskoriste ako nema vim-a (ili emacs-a) instaliranog na masini (sto se ne desava na svu srecu  ) Nisi dobro shvatio, problem je u tome sto on treba prvo da NAUCI da programira pa tek onda da bira radno okruzenje u kome ce da radi svoje eventualne projekte, zato mu je za sada dovoljan i kate ili notepad. Ovako ce da se namuci dok ne upozna radno okruzenje pa ce tek onda da pocne da uci programiranje. Ja ni u jednom momentu nisam spomenuo da ce mu kate/notepad biti dovoljan za velike projekte.  Inace ja znam neke ljude koji koriste upravo ove editore veoma dobro vec godinama i mogu ti reci da su izuzetni programeri. U sustini to je sve stvar nekog licnog opredeljenja.
|
--==LINUX RULES==--
|
|
|
|
Nostromo
|
 |
« Odgovor #37 poslato: 27 Октобар 2006, 19:34:03 » |
|
E pa za Dlphi baš i ne može text editor jer on ne može da me ispravi kad napišem neku sintaksu pogrešno... Delphi je radno okruzenje, a ne programski jezik. Ja nigde nisam spomenuo da radis paskal u notepadu ili kate, spomenuo sam Lazarus.
|
--==LINUX RULES==--
|
|
|
|
Milanche
|
 |
« Odgovor #38 poslato: 27 Октобар 2006, 19:36:09 » |
|
U knjizi piše da je PROGRAMSKI JEZIK!!!
|
 When I was just a little kiddie script coder I asked my mentor, what will it be Will it be python, will It be ruby Here's what he said to me. Que Sera, Sera, Whatever will be, will be The programming language f
|
|
|
|
civan
|
 |
« Odgovor #39 poslato: 27 Октобар 2006, 19:53:12 » |
|
uci programiranje. Ja ni u jednom momentu nisam spomenuo da ce mu kate/notepad biti dovoljan za velike projekte.  Ah, ok onda  Inace ja znam neke ljude koji koriste upravo ove editore veoma dobro vec godinama i mogu ti reci da su izuzetni programeri. U sustini to je sve stvar nekog licnog opredeljenja.
Delom jeste opredeljenje, ali notepad nema ni auto-indent, auto-completion, prakticno nikakve opcije za search/replace, nema bojenja sintakse, ... ne mislim da je neko ko ga koristi (mora da bude) los programer, ali svaka od ovih stavki iziskuje lose navike pri programiranju i pisanje necitkog koda. U svakom slucaju, nikad ne bih u svoj tim primio nekog ko koristi notepad (kate je ipak 10 klasa iznad) - zbog psihickog zdravlja svih clanova tima  --- Deplhi termin se cesto koristi kao programski jezik iako nije. Kad programiras u Delphima, programiras u jednom dijalektu Object Pascal programskog jezika. Sto se tice komentara da editori ne prijavljuju greske u sintaksi za Delphi/Object Pascal, ne prijavljuju ni za ostale jezike - to radi kompajler - pa se svejedno koriste... Trenutno radim nesto za KDE, sto znaci C++ kao pj i jedino sta koristim je Vim i konzola za cmake i make... I apsolutno mi nista iz Eclipse, KDevelopa i slicnih ne nedostaje...
|
|
|
|
|
|
jboban
|
 |
« Odgovor #40 poslato: 27 Октобар 2006, 20:00:06 » |
|
Trenutno radim nesto za KDE, sto znaci C++ kao pj i jedino sta koristim je Vim i konzola za cmake i make... I apsolutno mi nista iz Eclipse, KDevelopa i slicnih ne nedostaje...
Ja koristim KDevelop. Probao sam i Eclipse npr. za PalmOS, ali ostale kombinacije samo kad bih morao. Mozes li da opises ukratko kako vršiš osnovne operacije tipa započinjanje projekta, pisanje koda, kompajliranje, kasnije dodavanje novog fajla u projekta, help i sl.
|
|
|
|
|
|
civan
|
 |
« Odgovor #41 poslato: 28 Октобар 2006, 07:45:15 » |
|
Probao sam i Eclipse npr. za PalmOS, ali ostale kombinacije samo kad bih morao. Mozes li da opises ukratko kako vršiš osnovne operacije tipa započinjanje projekta, pisanje koda, kompajliranje, kasnije dodavanje novog fajla u projekta, help i sl.
Zavisi od build sistema koji koristim za odredjeni projekat. Pocetak projekta je samo kreiranje direktorijuma u kome ce biti (i poddirektorijuma ako su potrebni - odvajanje koda od slicica...) i pravljenje Makefile, Makefile.am (za autotools) ili CMakeLists.txt (za cmake) fajlova. Dok radim, na 1. desktopu mi je firefox za pretragu dokumentacije po netu, na 2. desktopu (g)vim i konzola, a na 3. stvari vezane za grafiku (na primer qt designer). Sve je tako namesteno da mi mis ne zatreba nikad osim ako radim sa grafikom. Kompajliranje se vrsi kucanjem make komande i to je to. (za autotools je potrebno prvo pozvati lanac komandi koji ne znam na pamet da bi se kreirao Makefile, a kod CMake-a samo otkucati cmake sa odredjenim parametrima) Dodavanje novog fajla u projekat je ekvivalentno dodavanju imena tog fajla u Makefile, Makefile.am ili CMakeLists.txt i to je to.
|
|
|
|
|
|
burga
|
 |
« Odgovor #42 poslato: 28 Октобар 2006, 09:13:12 » |
|
Зато што волим контролу над компајлирањем, линковањем и осталим елементима који се иначе дешавају "испод хаубе", користим само текст едиторе. Од њих тражим само 2 ствари, а обе су поменуте: ауто индентација (што би се рекло самоназубљење  ) и бојење кода. У те сврхе користим 3 програма: јое - невероватно али истинито, убачено му је бојење кода, тако да је најбољи за програмирање из конзоле (што повремено радим за неке блиц програме кад хоћу нешто да проверим) KWrite - Linux EmEditor - Windows (поставим њега и деинсталирам Нотпед) У KWrite-у сам написао комплет код за свој дипломски рад. А има бојање за ваљда сваки могући језик - од хтмл-а и цсс-а, преко свакаквих програмских и скрипт језика па до UnrealScript-a!
|
Нема Бога, и Дирак је његов пророк
|
|
|
|
civan
|
 |
« Odgovor #43 poslato: 28 Октобар 2006, 09:53:06 » |
|
јое - невероватно али истинито, убачено му је бојење кода, тако да је најбољи за програмирање из конзоле
Veeeelika opasnost od zapocinjanja flame-a...
|
|
|
|
|
|
burga
|
 |
« Odgovor #44 poslato: 29 Октобар 2006, 22:08:42 » |
|
Извињавам се. Свако може да бира, и уосталом, најбоље да сам роба па шта му пасује...
|
Нема Бога, и Дирак је његов пророк
|
|
|
|