|
jboban
|
 |
« poslato: 18 Децембар 2006, 18:37:42 » |
|
Pored engleskog, u SuSE 10.2 sam dodao i srpski jezik, latinicu. Ćirilicu sam samo probao, video da je šarena, pomešana sa latinicom, da nije sve prevedeno i obrisao. Engleski sam stavio kao prvi jezik, ali mi i dalje neki programi (npr. gaim, azureus) koriste srpski i to ćirilicu  Pošto se grozim ružnog prevoda, a ne razumem šta znači "zametanja: 0, prijema: 0", "Najmanje vreme zametanja u sekundama" i kao vrhunac "Raskidanje veza sa ostalim klicama kada je ovaj računar klica", kako da ovo ukinem i koristim samo engleski? Probao sam da kompletno obrišem srpski jezik, ali ovi programi ga i dalje koriste, a ne vidim način da to promenim. edit: Za azureus sam pronašao opciju "Jezik sučelja" i rešio se ovog groznog prevoda. Za gaim to nisam video.
|
|
|
|
« Poslednja izmena: 18 Децембар 2006, 18:43:34 od jboban »
|
Prijavi uredniku
Sačuvana
|
|
|
|
|
tomaja
|
 |
« Odgovor #1 poslato: 18 Децембар 2006, 19:06:58 » |
|
Па нисам сигуран да је то уопште био српски :=) Мислим да се фајлови за локализацију налазе у директоријуму /usr/share/locale/sr/LC_MESSAGES , односно ту се налазе бинарни *.mo фајлови. Што се тиче локализације ГНУ/Линукса и осталог софтвера она је и те како потребна, јер има много више људи од нас "манијака", који су обични корисници рачуара, и обично не знају енглески језик. Друго је питање ко и на који начин то ради. У сваком случају, примедбе треба упутити тиму који се бави локализацијом Open SuSE дистрибуције и указати им на порпусте. А ми ћемо вероватно опет изаврати english локализацију јер смо навикли.
|
Port 22
|
|
|
|
|
|
jboban
|
 |
« Odgovor #3 poslato: 18 Децембар 2006, 20:04:38 » |
|
Skinuto ali sam sad dobio na srpskom i to ćirilicom prozor za logovanje, a posle toga engleskom latinicom sve ostalo, jer sam srpski izbacio. Dakle, još gore. Gaim i dalje ide ćirilicom. Ne znam odakle vuče informaciju...  edit: Do sada sam menjao Desktop (Personal Settings), a sad sam u YaST-u sam kao primarni jezik izabrao engleski i dobio gaim na engleskom. Uvodni ekran za unos imena i šifre je i dalje na srpskom i ćirilicom.
|
|
|
|
« Poslednja izmena: 18 Децембар 2006, 20:28:16 od jboban »
|
Prijavi uredniku
Sačuvana
|
|
|
|
|
Časlav Ilić
|
 |
« Odgovor #4 poslato: 19 Децембар 2006, 12:12:37 » |
|
U principu, Gnom i mnogi GTK programi će da povuku ono što se nalazi u promenljivoj LC_ALL, LANG, <možda još po nešto>, tim prioritetom. KDE će da sluša šta mu je zadato u njegovom Kontrolnom centru.
Tako da ja lokalitet podešavam tako što postavim ove promenljive u datoteci koja se već vuče pri prijavljivanju (mislim da je .xinitrc za Suse), i još u Kontrolnom centru KDEa.
Ako je KDM menadžer prijavljivanja (u Suseu jeste?), onda se njegov jezik može zadati opet iz Kontrolnog centra -> Administracija sistema -> Menadžer prijavljivanja -> (jezičak) Izgled (samo mora da se pređe u admin režim, dugme pri dnu).
|
|
|
|
|
|
Звездан
|
 |
« Odgovor #5 poslato: 28 Јануар 2007, 20:42:25 » |
|
Бах, све је ствар навике. Када сам користио Прозоре, и када се појавио фамозни превод ХРа на српски, одмах сам отрчао да преузмем и пробам - уклањање тог превода је уследило пар сати након инсталације. Једноставно, ништа ми више није било познато и брзина рада ми се смањила што је резултовало фрустрацијом.
СУСЕ се све време мотао по чврстом диску, али га нисам много користио... Кад сам решио да (коначно) пређем на СУСЕ подесио сам све на српски (ћирилица, наравно) и кренуо у истраживање.
Не кајем се због тога јер ми је свакако пријатније да користим нешто на свом језику, нарочито када знам да су наши људи својим трудом то преводили.
Сада ми је сасвим природно окружење које имам (српски, ћирилица) и кад се у КДЕ пријавим као други корисник где нисам подесио српски језик - једва се сналазим на енглеском.
Као што рекох - ствар навике и праксе.
|
|
|
|
Александар Урошевић
ГНУ Шумадинац
Sr. Member
  
Van mreže
Pol: 
Poruke: 489
Proprietary hater
|
 |
« Odgovor #6 poslato: 29 Јануар 2007, 08:12:25 » |
|
Поменуо бих „технику” привременог покретања програма на другом језику. Да би се нпр. ГАИМ покренуо на енглеском језику иако је глобални локалитет псотављен на српски, то се може урадити додавањем префикса „LC_ALL=C” испред команде којом се позива програм, тако да командна линија изгледа овако: $ LC_ALL=C gaim Наравно, уместо C може да се стави било који други локалитет, а овај је подразумевани енглески.
|
|
|
|
|
foxbunny
|
 |
« Odgovor #7 poslato: 29 Јануар 2007, 11:55:40 » |
|
U principu, Gnom i mnogi GTK programi će da povuku ono što se nalazi u promenljivoj LC_ALL, LANG, <možda još po nešto>, tim prioritetom. KDE će da sluša šta mu je zadato u njegovom Kontrolnom centru.
Mislim da i LC_CTYPE tu spada u krivce. Za divno cudo, neki programi poput Azureus-a umeju da preuzmu podatak o jeziku odatle. (?!) Debilno.
|
|
|
|
Александар Урошевић
ГНУ Шумадинац
Sr. Member
  
Van mreže
Pol: 
Poruke: 489
Proprietary hater
|
 |
« Odgovor #8 poslato: 29 Јануар 2007, 13:15:42 » |
|
Мислим да је ипак кривац за некапирање језика у LC_ALL заправо у променљивој LANG.
|
|
|
|
|
foxbunny
|
 |
« Odgovor #9 poslato: 29 Јануар 2007, 16:55:43 » |
|
Мислим да је ипак кривац за некапирање језика у LC_ALL заправо у променљивој LANG.
Ma, naravno, to nije isključeno. Ja samo kažem da može biti *i* LC_CTYPE... To se meni bar dešavalo, pošto koristim sistem za unos japanskog teksta koji se oslanja na tu promenljivu, pa mi se onda neki programi pretvore u Japance. 
|
|
|
|
|
jboban
|
 |
« Odgovor #10 poslato: 17 Март 2007, 02:46:47 » |
|
Evo još jednog "svetlog" primera naših prevoda. Upravo sam skinuo 97 MB "srpsko-ćirilične Otvorene kancelarije" i u toku instalacije primetio poruku "Umnožavanje sistemskih datoteka u toku..." Kakvo umnožavanje? Zar ih nema onoliko koliko ih ima i zar nije njihovo kopiranje u toku?  Prilikom prvog startovanja piše: "Овај чаробњак ће вас водити кроз уговор о лиценцирању и регистрацију OpenOffice.org. Притисните "Даље" да наставите." Koliko vidim OpenOffice je u originalu i napisano latinicom, a dole nigde nema dalje nego "Напред >>".
|
|
|
|
|
|
Časlav Ilić
|
 |
« Odgovor #11 poslato: 18 Март 2007, 11:44:26 » |
|
Svakako da se datoteke umnožavaju — pored arhive, biće ih posle instalacije još negde na disku. Mada je ovo nebitno, jer su „kopirati“ i „umnožiti“ i tako sinonimi (vujaklija).
Ne mogu zasigurno da tvrdim, ali pretpostavljam da je OpenOffice.org u originalu jer „u centrali“ nisu dozvolili drugačije, verovatno iz nekakvog šićardžijskog razloga (robna marka, vizuelni identitet, šta ti ga ja znam). Ovo potkrepljuje i to što su imena komponenti prevedena (Pisac, Predstava, Račun...), što se može videti npr. pod „Opcije“.
Za dalje/napred/nastavi, to jeste uobičajena mala neusaglašenost. I onako treba da vidim gde se to prijavljuje. Posebno jer lično nađoh jednu katastrofu, hatching odnosno šrafiranje, bolje da ne vidite šta stoji tamo :)
|
|
|
|
|
|
foxbunny
|
 |
« Odgovor #12 poslato: 18 Март 2007, 14:47:37 » |
|
Svakako da se datoteke umnožavaju — pored arhive, biće ih posle instalacije još negde na disku. Mada je ovo nebitno, jer su „kopirati“ i „umnožiti“ i tako sinonimi (vujaklija).
Ovo je upravo ono sto sam govorio. A izgleda da niko ni ne slusa. Ako niko nije skapirao da umnozavati znaci kopirati, onda jednostavno batalite tu rec. Ne prave se prevodi za prevodioce, nego za ljude koji ce da koriste softver...
|
|
|
|
|
jboban
|
 |
« Odgovor #13 poslato: 19 Март 2007, 00:26:46 » |
|
Svakako da se datoteke umnožavaju — pored arhive, biće ih posle instalacije još negde na disku. Mada je ovo nebitno, jer su „kopirati“ i „umnožiti“ i tako sinonimi (vujaklija).
Da, ali kada je smisao tog "kopiranja - umnožavanja" radnja na jednom mestu, u okviru istog skupa. U tom slučaju prikladniji termin jeste umnožavanje jer se stvari zaista umnožavaju, od jedne nastaju dve, tri ili više. Ovde se sa jednog medijuma (CD) pravi kopija na drugom (HDD), dakle datoteke se kopiraju. Vujaklija? To je mašinsko, a ne logičko gledanje na stvari. Sinonimi zato i postoje da bi se u konkretnoj situaciji izabrao pravi, a ne mehanički zamenio kad kako kome padne na pamet u procesu prevodjenja. Suština je da prevod ne mora da bude bukvalan, reč za reč ili dve, već prevod po značenju da ima smisla u duhu našeg jezika.
|
|
|
|
|
|