Ufff...
Koristio sam Ubuntu prethodnih 7 meseci ( 6.06 verziju ) i skoro sam na malu particiju instalirao i podesio 7.04 verziju istog. Proveo jedan dan na novoj verziji i smorio se... Rekoh sebi, od kako sam na Ubuntu-u pozaboravljao sam sve zivo ( isti sindrom o kome je Urke pisao u Gnuzilli ). Tako sam se odlucio da promenim distro. Instalirao sam Fedoru 7, koja me je odusevila u prvom momentu, ali me je razocarala ubrzo zbog jedne sitnice. Kada sam zatvarao GLChess, bilo iz menija, bilo preko tastature restartovao mi se X!!! Tako da je na red dosao Debian. Instalirao sam ga preko standardnog konzolnog instalera, instalacija je prosla OK i odmah me je odusevio brzinom pri boot-u, kao i brzinom okruzenja ( kao sto neko gore rece ). Gnome radi brze nego u Ubuntu-u, kao i XFCE, cijom brzinom ne mogu da prestanem da se odusevljavam. Sav software koji mi je trebao ( sem kodeka ) sam nasao na diskovima. Debian me je osvojio za veoma kratko vreme. Sto je bitno, malo sam i konzolu koristio

Vreme je da se vratim korenima. Tako da bih svima koji imaju malo mesta na disku preporucio da probaju ( standard instalacija + Gnome + ostatak kodeka i sl je tesko oko 2.5 GB ). Od kako sam instalirao Debian na masinu nisam usao u Ubuntu, i tako ce i ostati na dalje.
Svima koji nisu do sada probali ovaj distro preporucujem da ga koriste, takodje je po mom misljenju dobar i za pocetnike, a i kao sto je neko naveo za one koji imaju dial-up jer sadrzi vecinu potrebnih programa na diskovima.
Mislio sam da je zafrkavanje, ali pocinjem da sumljam da je istinito:
"Ubuntu: an ancient African word meaning, 'Debian is too hard for me.'"